Moj Film na Facebooku Moj Film na Twitteru

Titlovi za minimalac

NAGRADE I DOGAĐANJA / OBJAVLJENO: 19.04.2022. / Autor: Moj Film Titlovi za minimalac

Dugogodišnji rad bez ugovora, plaća po minuti proizvedenog materijala, ukupna zarada u razini minimalca, poslodavac ne osigurava sredstva za rad. U Hrvatskoj audiovizualni prevoditelji imaju jednako prekarne radne uvjete kao i platformski radnici, prenosi Pick Jobs. Ukoliko tražite posao imate našu preporuku za inovativnu platfomu Pick Jobs, zato ne čekajte nego se registrirajte i počnite sa potragom svog posla iz snova.

 

Koliko vrijedi dobar titl koji popularnu seriju, filmski blockbuster ili BBC-jev dokumentarac odvodi diljem televizija i streaming platformi, preko granica država i jezika? Ako sudimo po honorarima onih koji te titlove svakodnevno prevode i tipkaju – ne više od minimalca. Posljednjih mjeseci na to upozoravaju brojna strana udruženja i sami audiovizualni prevoditelji, potaknuti debatom koju je rasplamsao ogroman globalni uspjeh Netflixovog Squid Gamea i drugih serija na jezicima osim engleskog te prigovorima na manjkavosti njihovih prijevoda na engleski.

 

Tezu da na tržištu nedostaje “dobrih audiovizualnih prevoditelja“ prevoditelji i profesionalna udruženja, poput onog američkog, spremno su demantirali napominjući da problem nije u manjku dobrih radnika, nego u lošim radnim uvjetima i niskim plaćama koji iskusne prevoditelje obeshrabruju da se nastave baviti tim poslom. Europska federacija audiovizualnih prevoditelja (AVTE) upozorila je da su plaće audiovizualnih prevoditelja ostale neizmijenjene tijekom posljednjih 20 godina, a na nekim tržištima su čak i pale, te da većina prevoditelja nema nikakvu zaštitu niti pristup kolektivnom pregovaranju. Zbog toga mnogi iskusni prevoditelji moraju potražiti poslove van profesije, a mlađe i manje iskusne se baca u vatru bez adekvatnog mentorstva i osposobljavanja, pa godinama mogu zaglaviti na istoj razini. Niski honorari ne potiču ih na poboljšanje nego isključivo na brži rad. Mada je riječ o rastućoj industriji u koju se investiraju milijarde dolara audiovizualni prevoditelji su često plaćeni manje od minimalne plaće.

 

Rad bez ugovora

U polju audiovizualnog prevođenja ugovor o radu je skoro pa nepoznanica. Oko 90% rada u polju audiovizualnog prevođenja kod nas se odvija putem autorskih ugovora.

Audiovizualne prevoditelje ne zapošljava čak ni HRT – mada ima prevoditeljsku službu čiji zaposlenici organiziraju djelatnost prevođenja te u suradnji s urednicima pojedinih programa dogovaraju prijevode, svi audiovizualni prevoditelji rade isključivo kao vanjski honorarni suradnici.

Nekoć su više plaćali hitan prijevod, onaj koji treba biti gotov za dan, dva. Sada su svi prijevodi hitni, a plaćaju ih kao obične. Model plaćanja rada po minuti materijala je, najčešći standard naplate, osobito kod privatnih agencija. To znači da će dokumentarac u trajanju od 60 minuta u kojem se neprestano govori bez pauza i treba prevesti ogroman broj titlova biti jednako plaćen kao film istog trajanja koji se događa u pustinji i ima jako malo naracije.

Tarifa se već 20 godina nije mijenjala i inflacija je strašno narušila standard. Cijene su sada toliko niske da mnogi prevoditelji mogu jedva zaraditi za minimalnu plaću.

Mala plaća postaje još manja kada, osim inflacije, u perspektivu stavimo i činjenicu da prevoditelji, s obzirom na to da su mahom honorarci, resurse za rad plaćaju sami. Za struju, računalo i internet nitko ne pita, sami kupuju i programe za prevođenje po cijeni od dvije do dvije i pol tisuće kuna kad počinju raditi za određenog naručitelja.

Radnici bez sindikata

Početnik već ionako zarađuje manje zbog sporosti: treba mu više vremena da nešto prevede i zato automatski zarađuje manje. Iskusniji prevoditelj brzinom povećava i zaradu.

Kao primjer zemlje s najvišim standardima cijena i rokova, u koju se cijela Europa pokušava ugledati, je Francuska: Oni smatraju da se na jednom filmu od 90 minuta, koji se Hrvatskoj nekad treba prevesti za tri dana, treba raditi 2 tjedna. Imaju vrlo razvijenu filmsku industriju i kad je riječ o kinematografima, proces prevođenja se razlikuje od našeg. U tom segmentu prevoditelji često surađuju sa studijima koji dodatno dorađuju prijevode, ali u slučaju domaće filmske produkcije komuniciraju i s redateljem. Redatelj daje svoje viđenje prijevoda.

Da je prevođenje u kasi filmske mašinerije trenutno tek “nevažan“ sitniš, bez obzira što o njemu ovisi međunarodna distribucija filmova, opominje i Udruženje američkih prevoditelja (ATA) pozivajući se na statistiku prema kojoj, mada oko pola prihoda filmske industrije donose upravo prijevodi i sinkronizacije, na taj rad u prosječnom budžetu filma odlazi manje od 0.1%. Ta se računica, neće prodrmati u korist trenutnih gubitnika, najprekarnijih radnika, sve dok se u jednadžbu ne upišu nove varijable: organiziranje, sindikaliziranje i kolektivni pritisak.

#film #pickjobs #filmskaindustrija


Povratak na popis novosti u odabranoj kategoriji

Komentari (0)

Komentiraj članak
Kako biste komentirali članak, morate biti prijavljeni.
Ukoliko nemate korisnički račun, možete se registrirati.

Top Dvd

Top BluRay

Pretraži projekcije

Trenutno u kinima

Koji glumac je najimpresivniji u ulozi žene?