HAVC ostvaruje rezultate predviđene za 2014.

Galerija fotografija

Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva strateški je program u kojem su definirani ciljevi za razvoj hrvatske filmske industrije u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Program su izradili stručnjaci HAVC-a pod nadzorom Hrvatskog audiovizualnog vijeća, a  25. listopada 2010. godine ispred hrvatske Vlade prihvatio ga je ministar kulture Božo Biškupić. Antonio Nuić, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, prvi je pozdravio okupljene novinare i filmske profesionalce, podsjetivši na stanje hrvatske filmske industrije u vrijeme donošenja Nacionalnog programa.

2010. - godina prekretnice u hrvatskoj kinematografiji

2010. godina bitna je godina za hrvatsku kinematografiju. Do tog trenutka šira filmska zajednica, a posebno redatelji, bili su nezadovoljni sa situacijom na domaćoj filmskoj sceni. HAVC je trebao osigurati kontinuitet i rast filmske proizvodnje, kao i cjelokupne kinematografije, no iz nekoliko razloga nije uspijevao izvršiti zadaću zbog koje je postojao.

Nuić je istaknuo da je najvažniji razlog tome bilo neprovođenje Zakona o audiovizualnim djelatnostima, zbog čega HAVC nije mogao naplatiti ono što mu zakonski pripada. Stanje je bilo loše i u distribuciji te u kinoprikazivačkom sektoru, a izvoz filmskih usluga potpuno je zamro.

Kao posljedica toga izostajali su natječaji, a filmovi se nisu snimali. Nacionalni program sve je te probleme ispravno dijagnosticirao te postavio ciljeve i ponudio rješenja problema. Danas, dvije godine nakon predstavljanja programa, na najboljem smo putu ostvarivanja zacrtanih ciljeva.

Osiguravanje primjene audiovizualnog zakona

Jedan od ključnih elemenata pri ostvarivanju ciljeva zacrtanih programom bilo je osigurati provedbu hrvatskog audiovizualnog zakonodavstva, o čemu je nešto više rekla Romana Matanovac Vučković, pravna stručnjakinja koja je već godinama uključena u rad audiovizualnog sektora.

Zahvaljujući donošenju Nacionalnog programa unaprijedio se položaj HAVC-a i u pogledu naplate sredstava za financiranje audiovizualnih djelatnosti te su krajem 2010. godine sklopljeni ugovori s privatnim televizijama s nacionalnom koncesijom od kojih, zajedno s HRT-om dolazi značajan prihod za financiranje audiovizualnih djelatnosti. Tim su ugovorima regulirani i dugovi za prve tri godine rada HAVC-a.

Romana Matanovac Vučković također ističe kako je još bolji položaj HAVC-a u pogledu naplate postignut novelom Zakona o audiovizualnim djelatnostima iz 2011. godine, pri čemu su obveznici plaćanja sredstava za financiranje audiovizualnih djelatnosti dužni uplatiti ta sredstva u zakonom određenom postotku od prihoda, na temelju samog Zakona, i bez potrebe prethodnog sklapanja ugovora.

Poticaji i izvoz filmskih usluga

Matanovac je također podsjetila da je izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima iz 2011. godine uređen i sustav poticaja zahvaljujući kojemu je pokrenut izvoz filmskih usluga. Poticaj se daje u obliku 20% od ukupnog iznosa koji je u Hrvatskoj utrošen u proizvodnju audiovizualnih djela koja imaju status kulturnih proizvoda. Voditeljica programa mjera i poticaja Tatjana Aćimović istaknula je kako je HAVC intenzivno radio na međunarodnoj promidžbi uvođenja programa mjera poticaja i na umrežavanju, a u suradnji s producentima promovirao je Hrvatsku kao zemlju za snimanje filmova. Od stupanja Zakona i Pravilnika na snagu, pet je međunarodnih projekata snimano u RH, a spomenute su produkcije u RH i došle zbog mjera poticaja.

Rezervirana sredstva za dvije godine osigurat će investicije u visini od 100 milijuna kuna, odnosno neto prihod u visini od 80 milijuna kuna. Time je ovo jedini program koji ne zahtijeva investicije, a donosi dobit. Direktni učinci su neusporedivi. Ovaj je program poput banke koja državi osigurava prihod bez rizika, odnosno s nula kuna uloženih sredstava. Rezervirana sredstva dodjeljuju se investitoru samo i isključivo ako dokaže da je sredstva potrošio.

- izjavila je Aćimović

Digitalizacija kinodvorana

Koordinatorica projekta digitalizacije nezavisne kinoprikazivačke mreže Tina Hajon predstavila je projekt digitalizacije kina, koji HAVC provodi s Ministarstvom kulture.

Digitalizacija je za Hrvatsku neophodna i urgentna kako bi nezavisna kinoprikazivačka djelatnost uopće opstala. Ovim projektom želimo osnažiti nezavisne kinoprikazivače, revitalizirati male sredine i doprinjeti razvoju i raznolikosti kulturne ponude u gradovima.

- izjavila je Tina Hajon, a također je istaknula kako je projekt digitalizacije dalekovidniji i ambiciozniji od samog tehničkog unapređivanja kinodvorana.

Zato je HAVC izradio programske smjernice kao dio ugovornih obaveza za kinoprikazivače. One su rađene po uzoru na program europske mreže kinoprikazivača 'Europa Cinema',  s namjerom da se u hrvatskim kinima prikazuje veći broj europskih i hrvatskih naslova, dječjih filmova, opera, baleta, drugih digitalnih sadržaja i edukativnih programa. Dakle, naš cilj je obogatiti kulturnu ponudu u gradovima, pružiti publici mogućnost da uživa u raznovrsnom kino repertoaru i naravno povećati cirkulaciju i gledanost europskih i hrvatskih filmova. Javno nadmetanje za digitalno opremanje kinodvorana Ministarstvo kulture pokrenut će kroz nekih dva tjedna, a očekuje se da će 27 kinodvorana i šest hrvatskih filmskih festivala u proljeće biti digitalizirano.

Povećanje broja gledatelja hrvatskog i europskog filma: sljedeća HAVC-ova fronta

Zastupnica Hrvatske u Eurimagesu Sanja Ravlić i Dean Šoša, v.d. glavnog urednika HTV-a nastavili su se na problem zastupljenosti hrvatskog i europskog filma na kinorepertoaru i na javnoj televiziji. Sanja Ravlić istaknula je da ćemo, usporedimo li razdoblje od pred dvije godine, uočiti pozitivne promjene vezane uz gledanost hrvatskog filma.

U razdoblju 2010/2011. godine hrvatski film imao je svega 18 000 gledatelja, dok je dvije godine kasnije taj broj čak deset puta veći. Uključimo li u ovu računicu i manjinske koprodukcije, koje se također službeno vode kao hrvatski film, dolazimo do fantastične brojke od 347 452 gledatelja!

No Sanja Ravlić ističe kako je u ovome području situacija daleko od idealne, te da je „uređivanje odnosa sudionika u distribuciji i prikazivanju hrvatskog, europskog i svjetskog nekomercijalnog filma sljedeća HAVC-ova velika fronta bitke za boljitak i samoodrživost audiovizualnog sektora u RH.“

Dean Šoša osvrnuo se na situaciju na HRT-u dvije godine od donošenja Nacionalnog programa.

Godinu i devet mjeseci nije se događalo ništa. Posljednja tri mjeseca, HRT se probudio i nadamo se da neće uskoro zaspati. Preko noći HRT se iz komercijalne odlučila transformirati u javnu televiziju, u svemu pa tako i u filmskom programu.

Šoša pritom navodi europske filmove i klasike koji su iz kasnih termina preseljeni u ranije, festivalske pobjednike i domaće dokumentarne uspješnice koje se prikazuju u prime timeu te cikluse znamenitih domaćih i međunarodnih autora.

"Rujan je donio i HRT 3, program koji u filmskom smislu želi zatvoriti rupu davno nastalu nestankom kinoteke", nastavio je Šoša, istaknuvši kako je osim brojnim filmskim ciklusima prisutnost filma povećana i čak trima specijaliziranim filmskim emisijama: Posebnim dodacima, Filmomatom i Animatikom, a filmom se bave i Emisija i Kockice. Šoša se također osvrnuo na izazove koje očekuju HRT.

Sve spomenuto samo je početak. Pred nama je buđenje dramskog programa za koje tek treba stvoriti preduvjete, jer još u 2013-oj godini budžet će nam jesti davno snimljene i emitirane sapunice. Dužni smo buđenje dječjeg programa i još mnogo toga. No dugove gomilane dvadeset i više godina, teško je vratiti preko noći.

Ružičaste stranice

Vera Robić-Škarica, predsjedavajuća Hrvatskog audiovizualnog vijeća, osvrnula se na ružičaste stranice Nacionalnog programa.

Kada smo 2010. godine najavljivali Nacionalnog program promicanja audiovizualnog stvaralaštva na kraju publikacije objavili smo "ružičaste stranice": našu projekciju stanja u hrvatskoj kinematografiji za četiri godine. U njoj smo obećali da ćemo do 2014. godine godišnje proizvoditi minimalno 15 dugometražnih igranih filmova, od čega 3 debitantska, 3 televizijska i 3 namijenjena djeci i mladima. Obavezali smo se i da ćemo godišnje proizvoditi 4 dugometražna dokumentarna i jedan animirani, a danas, dvije godine kasnije, gotovo da smo ostvarili taj plan! Trenutno se snima, snimljeno je ili je u postprodukciji čak 10 dugometražnih naslova, od čega 2 debitantska i dva namijenjena djeci i mladima, a svi bi trebali biti završeni najkasnije do Filmskoga festivala u Puli. Dodamo li tome i naslove koji su nastali mimo institucionalnog financiranja, broj ukupnih filmova penje se na 13 do 15. To znači da smo već sada, nakon dvije godine, ostvarili stanje koje smo najavili u ružičastim stranicama Nacionalnog programa.

Što nam nose sljedeće dvije godine

Dopredsjednica Hrvatske udruge producenata Dana Budisavljević na kraju se osvrnula na uspjehe i kritične točke u prve dvije godine djelatnosti HAVC-a od donošenja Nacionalnog programa.

S HAVC-om je započela nova era u načinu proizvodnje domaćeg filma. Iz produkcijske vizure dva su ključna nova momenta: ulaganje u razvoj scenarija i razvoj projekata te ulaganje u koprodukcije. Rezultati ovog novog načina poticaja ne mogu biti vidljivi preko noći, jer prosječnom filmu treba od tri do pet godina za realizaciju, ali uvjereni smo da će publika u vrlo skoroj budućnosti gledati sve kvalitetnije i sve zanimljivije filmove.

Dana Budisavljević osvrnula se i na uspjehe na području koprodukcija, koje provjereno daju brže pozitivne rezultate od ulaganja u razvoj scenarija i projekata. Kao najsvjetlije primjere navela je regionalni kinohit Paradu te dokumentarni film Posljednja ambulantna kola Sofije, koji je već osvojio 12 međunarodnih nagrada, među kojima su i one sa festivala u Cannesu i iz Karlovyh Vary.

Ono na čemu u budućnosti namjeravamo najviđe raditi su kinodistribucija filmova te odnos s HRT-om. Iako želimo pohvaliti rad programskog dijela HRT-a u prosljednih nekoliko mjeseci koji je vratio europski i domaći film na male ekrane, i to ne samo igrani već i dokumentarni i animirani, u smislu partnera u proizvodnji još postoje velike administrativne i pravne prepreke zbog neusklađenosti s europskom praksom i tromosti sustava HRT-a. HAVC trenutačno najbolje funkcionirajuća institucija za audiovizualnu industriju u cijeloj regiji uključujući Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku i Italiju što nas čini vrlo ponosnima i poželjnim partnerima na europskoj sceni. Ono čemu težimo jesu rezultati koje postižu npr. Austrija i Danska.

Pred kraj konferencije za novinare završne su riječi održali ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar i Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Hrvoje Hribar podsjetio je na veljaču 2011. godine kada je Nacionalni program predstavljen u Gospodarskoj komori.

Naša promocija prihvaćena je sa simpatijama, iako je postojalo pitanje je li to moguće izvesti. Pokazalo se da se ovaj pristup isplatio. Odluka da loše pokazatelje u audiovizualnoj industriji prikažemo optimistički i aktivistički, bez da smo ih oblačili u svojevrsnu „crnu knjigu“, isplatilo nam se. Pogledate li učinke u četiri strateška cilja, primijetit ćete da smo uspjeli, odnosno da aktivno radimo na četiri strateška cilja: provođenju audiovizualnog zakonodavstva, digitalizaciji, sustavu mjera poticaja, povećanju vidljivosti i gledanosti hrvatskog, europskog i nekomercijalnog svjetskog filma te godišnjoj proizvodnji. Ono što nam je ostalo učiniti u sljedeće dvije godine je reforma Hrvatske kinoteke u sustavu Hrvatskog državnog arhiva.

Hrvoje Hribar također je istaknuo da ovakvi rezultati ne bi bili mogući bez HAVC-ova tima stalno zaposlenih i vanjskih suradnika te profesionalaca koji su uključeni u sve djelatnosti HAVC-a, koji se „na dnevnoj bazi suočavaju s košnicom obaveza koje sežu od spomenutih pet ciljeva, pa do svih drugih dužnosti institucije u kojoj rade. HAVC je mala i efikasna institucija u kojoj mali broj ljudi umije raditi jako puno posla i koja vjerujuje da je moguć kvalitetniji oblik javne uprave. Dakako, dosta stvari u HAVC-u možemo raditi bolje, a kada i to ostvarimo, možemo zamisliti i puno ružičastiju stranicu od one koju je spomenula gospođa Robić-Škarica, kao i puno efikasnije suočavanje s izazovima u domaćoj filmskoj industriji. Jednako kao što mogu zamisliti bolji HAVC, mogu zamisliti i situaciju bez HAVC-a. U Hrvatskoj svi pamtimo razdoblja kada je nešto kratkotrajno zabljesnulo, pa zatim bilo uništeno nečijim nemarom ili zlobom. Nećemo dozvoliti da HAVC postane takva legenda.“

Na kraju konferencije, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić osvrnula se na prikazane rezultate, posebice digitalizaciju i mjere poticaja, istaknuvši kako su oni rezultat realnog, konkretnog i kontinuiranog rada.

HAVC je u Hrvatskoj jedina ustanova ovog tipa: ustanova koja je krovna jer pokriva audiovizualnu djelatnost u svim njezinim aspektima i operativna, jer unutar sebe ima mehanizme kontrole i jasno razdvojene funkcije i ovlaštenja koja je u prve četiri godine postojanja napravila velike iskorake. Iznimno je važno da audiovizualni pogon treba funkcionirati kao autonomna institucija, jer radi se o instituciji koja je istovremeno i kulturno i gospodarsko dobro te važan element našeg civilizacijskog i kulturnog obrazovanja.

Ministrica Zlatar Violić također je istaknula da je jedan od sljedećih poteza Ministarstva kulture analogno strukturi HAVC-a pokušati organizirati i druge kulturne sektore koji imaju i kulturnu i gospodarsku važnost te osnovati Centar za knjigu.

Ministrica je svoje izlaganje zaključila sljedećim riječima:

Čestitam svima koji su sudjelovali ili sudjeluju u ove dvije godine realizacije Nacionalnog programa. Vjerujem da je vaše prisustvo danas i ovdje znak jedinstva zajednice koja razumije da su partnerski odnosi način na koji možemo ostvariti ciljeve koji su zadani u nacionalnoj strategiji.

havc Hrvoje Hribar Tatjana Aćimović Antonio Nuić nacionalni program Dean Šoša Andrea Zlatar Violić Dana Budisavljević audiovizualno stvaralaštvo romana matanovac vučković tina hajon sanja ravlić vera robić škarica