Moj Film na Facebooku Moj Film na Twitteru

Bauer za najbolji film s područja bivše Jugoslavije

NAGRADE I DOGAĐANJA / OBJAVLJENO: 29.07.2010. / Autor: Moj Film

BRANKO BAUEROd samog početka svoje filmske karijere Branko Bauer imao je neobičnu empatiju prema djeci i mladima. Njegovi prvi cjelovečernji filmovi bili su dječji filmovi; Sinji galeb, 1953. (adaptacija romana "Družina Sinjega galeba" Tone Seliškara) i Milijuni na otoku, 1955. godine. Njegov sljedeći film - Ne okreći se sine (1956) smatra se jednim od najznačajnijih filmova s tematikom Drugog svjetskog rata, nagrađen je s tri Zlatne arene u Puli. Prvi se okušao u žanru melodrame - Samo ljudi  (1957), o ljubavi ratnog invalida i slijepe djevojke. Nakon toga slijedi jedna od prvih komedija o svakidašnjici studentskog para koji traži stan (Martin u oblacima, 1961), naslovnu ulogu igrao je Boris Dvornik i taj film je neobično pomogao njegovoj popularnosti kod široke filmske publike. Zatim slijedi velika uspješnica Prekobrojna (1962) - komedija o životu omladine na radnim akcijama. Film Licem u lice (1963. Zlatna arena za režiju) je njegov prijelomni film kojim se obara na samovlašće. Nakon toga radi za TV Zagreb, 70-ih se vraća se svojoj prvoj ljubavi, tematici o djeci u ratu; Zimovanje u Jakobsfeldu (1975. Zlatna arena za režiju),Salaš u Malom Ritu (1976.) i biografski film Boško Buha (1978). godine.

Branko Bauer umro je 11. travnja 2002. godine u Zagrebu a kraj života proveo je u vrlo skromnim životnim uvjetima - gotovo u bijedi, zbog neriješenih mirovinskih problema.

Razlog zašto nazvati regionalnu filmsku nagradu prema jednom od najplodonosnijih redatelja potpuno je nepotrebno tražiti. Ono što treba tražiti je način da ova nagrada postane još veća kako bi pokrila veličinu imena koje nosi. Prema onome što nam je otkrio direktor Motovun Film Festivala, Igor Mirković na tome se već uvelike radi.

Festival info: Motovun Film Festival

Za sada selekcija se vrši uz pomoć šest selektora koji zastupaju pojedinu kinematografiju neke od zemalja bivše države. Svaki selektor ima mogućnost odabira dva-tri filma za koje smatra da su bili najbolji u protekloj godini. Ovogodišnji selektori filmova su filmski kritičari; Ahmed Burić(BiH), Andrej Nikolaidis (Crna Gora), Nenad Polimac (Hrvatska), Agim Sopi (Kosovo), Sunčica Unevska (Makedonija), Vladimir Petković (Srbija) te Simon Popek (Slovenija). Nakon što se napravi selekcija filmova, regionalnim kritičarima pridružuje se žiri od sedam filmskih autora iz svake od zemalja čime se dobiva finalistički žiri od četrnaest članova koji potom odabiru tri filma nominirana za prestižnu nagradu Bauer.

Ono što donekle potvrđuje naša ranija nagađanja o tome da se Motovun nagradom Bauer pokušava prometnuti u središnji festival regije zemalja bivše Jugoslavije, leži u nadanjima direktora MFFa Mirkovića:

Ambicija nam je da možda već slijedeće godine povećamo izborno tijelo. Znači da ne bude četrnaest ljudi kao što je to bilo ove godine, nego da dođemo do brojke koja će možda biti i preko trideset. Ne bi li se približili sistemu po kojem nagrade dodjeljuju europske ili američke akademije, sistemu po kojem se dodjeljuje regionalna književna nagrada „Meša Selimović“ itd. Smisao i cilj nagrade na kraju je što nam se čini da je uvjet opstanka malih kinematografija u ovome trenutku povezivanje, stvaranje mostova i omogućavanje da se filmovi igraju i izvan granica naših malih dvorišta.

Krajnji je minut da se stvori nagrada, tijelo i filmski festival koji će objediniti kinematografiju južno-slavenskih zemalja. Premalena su ovo kinematografska središta(dvorišta) da bi mogla biti samoživa a istovremeno kvalitetna. Kompeticijom među filmovima regije, stvara se ozračje koje filmskoj publici omogućava bolji uvid u ono što se zbiva u drugom dvorištu i otvara veće šanse da se filmovi, primjerice iz Srbije gledaju u hrvatskim kinima ili obratno. Filmska umjetnost najbolje se vidi i najljepša je na velikom platnu. Moramo li zaista filmove susjednih zemalja čekati na DVD izdanjima kako bi ih pogledali? Ako će motovunski Bauer omogućiti bržu i širu kino distribuciju filmova iz susjedstva za njihove autore i ako će ubuduće, ne samo u Motovun, nego i u Hrvatsku donijeti više regionalnih filmova, dajte nam to! Hrvatska publika je toga gladna a skloni smo vjerovanju da je tako i u okolnim zemljama južno-slavenskog dijela Balkana.

Filmovi nominirani za nagradu Bauer su:


CRNCI (2009)

Redatelj: Zvonimir Jurić, Goran Dević
Scenarist: Zvonimir Jurić, Goran Dević
Producent: Ankica Jurić Tilić
Produkcijska kuća: Kinorama, HRT
Direktor fotografije: Branko Linta
Montaža: Vanja Sirućek
Glazba: Jura Ferlina, Pavao Miholjević
Glumci: Ivo Gregurević, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Nikša Butijer, Emir Hadžihafizbegović, Stjepan Pete, Saša Anočić

Tijekom rata u gradu pod opsadom vod nazvan Crnci, zadužen za obavljanje prljavih zadataka, mora biti rasformiran jer je potpisano primirje. Zapovjednik voda Ivo priprema akciju izvlačenja tijela trojice svojih poginulih ljudi iz šume i istodobno, usprkos primirju, želi minirati branu i tako nanijeti štetu neprijatelju. Preživjeli članovi voda, Darko, Barišić, Franjo i Šaran, mučeni svaki svojim krivnjama i dilemama, kreću u akciju i u šumi nalaze neprijatelja tamo gdje su ga najmanje očekivali - u sebi samima.

Crnci: Trailer

KENJAC (2009)

Redatelj: Antonio Nuić
Scenarist: Antonio Nuić
Producent: Boris T. Matić
Produkcijska kuća: Propeler film - Hrvatska, MaNuFaktura- BIH, Hrvatska radiotelevizija, Film and Music Entertainment - UK, Baš Čelik- Srbija, Zagreb Film Festival- Hrvatska
Direktor fotografije: Mirko Pivčević
Montaža: Marin Juranić
Glumci: Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Ljubomir Kiki Kapor, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović

Godina je 1995. Ljeto kada će se dogoditi Oluja. Boro, čovjek godinu i pol udaljen od proslave četrdesetog rođendana, sa ženom Jasnom i sinom Lukom nakon sedam godina odlazi u Drinovce, svoje rodno selo u Hercegovini. Želi vidjeti brata koji je sa obitelji uspio izaći iz Sarajeva. Boro je u konstantnoj svađi sa Jasnom, a s ocem Paškom, kojeg krivi za majčinu smrt, uopće ne razgovara. U dva tjedna kolovoza 1995. Boro će razriješiti godinama dubok sukob s ocem, naučit će biti bolji muž i otac, a u svemu tome će ne malu ulogu odigrati jedan magarac.

Kenjac: Trailer

TECHNOTISE - EDIT I JA

Scenario i režija: Aleksa Gajić

Glasovi: Sanda Knežević, Nikola Đuričko, Srđan Todorović, Jelisaveta-Seka Sablić, Marija Karan, Boris Milivojević, Petar Kralj, Nebojša Glogovac, Srđan Miletić, Vlasta Velisavljević, Igor Bugarski, Tatjana Đorđević

Žanr: animirani, sf

Edit - studentica psihologije u Beogradu 2074. silom prilika ugrađuje čip nepoznatog porijekla u ruku. Kada stjecajem okolnosti Edit vidi grafikon misteriozne matematičke formule čip postaje svjestan sebe i počinje se nezavisno razvijati u Editinom tijelu. Edit uskoro shvaća da osim što je dobila nadljudske tjelesne i intelektualne sposobnosti, također dobija i veliki problem. Uskoro se čip toliko razvija pa postaje očigledno da iz ove situacije može izaći samo jedan pobjednik.

(Mladen Šagovac, uživo sa Motovun film festivala)

Motovun film festival Motovun Kenjac Crnci mff bauer nagrada Bauer


Povratak na popis novosti u odabranoj kategoriji

Komentari (0)

Komentiraj članak
Kako biste komentirali članak, morate biti prijavljeni.
Ukoliko nemate korisnički račun, možete se registrirati.

Top Dvd

Top BluRay

Pretraži projekcije

Trenutno u kinima

Koji glumac je najimpresivniji u ulozi žene?