Regionalni lovci na 'Oskare' – Koji filmovi predstavljaju naše susjede?

U jeku nesretnih balkanskih, tj. srednjoeuropskih previranja odmaknimo se trenutak od frenetične realnosti, pređimo preko dobrosusjedskih i lošesusjedskih dobacivanja i zavirimo u 'neopterećeni' svijet kinematografije. Portal MojFilm susjede sudi isključivo prema njihovim filmovima. Pogledajmo s kojim su se ostvarenjima naši susjedi priključili u utrku pod nazivom 'Oscar' 2016.

Možda ste pomislili kako je rano za ovakva predstavljanja te da bi prije bilo kakvih špekulacija trebalo pričekati kraj godine. Valja se podsjetiti, kako su prošlogodišnji pobjednik 'Oscara' Birdman, kao i pobjednik godine prije '12 godina ropstva', potom 'The Artist' i 'Kraljev govor' (lista ide u nedogled), sve filmovi koji su premijeru imali najkasnije do sredine 9. mjeseca. Dakako, taktika da se film prikaže što kasnije, najpoželjnije koncem godine kako bi ostao što svježiji u glavama žirija, uspješno se primjenjuje i ove godine, no rijetka su ostvarenja koja si to mogu priuštiti i kojima je medijski hype već zagarantiran (khm.. Star Wars, dakako, otima veliki dio kolača pa bi 'manjim ostvarenjima' bilo pametnije požuriti).

'Strani' filmovi imaju ponešto drugačiji put i svoje ime moraju zaraditi i opravdati na brojnim filmskim festivalima. Na 88. dodjeli nagrade 'Oscar', kako već znamo, Hrvatsku će predstavljati 'Zvizdan' Dalibora Matanića. Triptih koji balansira između ljubavi i politiziranja, logičan je izbor kao film koji je prisvojio respektabilnu količinu kako domaće tako i svjetske medijske pažnje.

Film koji će Bosnu i Hercegovinu predstavljati na 88. 'Oscarima', imao je premijeru na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu – 'Naša svakodnevna priča'. Priča o sarajevskoj obitelji koja živi uobičajenim životom, opterećena klasičnim posttranzicijskim problemima sve dok pravi problemi, poslovni i zdravstveni, ne stave u fokus ono što je zapravo bitno – obitelj. Redateljica Ines Tanović, nosi teret svoga prezimena kojeg dijeli s Danisom Tanovićem koji je 2001. osvojio 'Oscara' za najbolji strani film 'Ničija zemlja'

'Enklava' je srpski odabir i film Gorana Radovanovića koji je izabran između vrlo kvalitetnih ostvarenja Vuka Ršumovića 'Ničije dijete' i 'Bit ćemo prvaci svijeta' Darka Bajića. Film ispituje položaj Srba u malim izoliranim zajednicama na Kosovu i Metohiji. Ukoliko i srpska kinematografija slijedi hrvatski uzorak, možemo se zapitati o političkim motivima iza ove odluke i pokušavaju li Srbi ovim filmom senzibilizirati vlastiti položaj.

Crnogorski kandidat je pomalo neočekivano film Ivone Juke 'Ti mene nosiš'. Film je napravljen u koprodukciji Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore. Kao takav, nema nikakvih pravnih prepreka da na 88. nagradu Oscar ode kao crnogorski kandidat. Juka i njezin tim neumoljivo i s apsolutnim uvjerenjem guraju film gdje god stignu. Neobično je kako je upravo Crna Gora prepoznala potencijal ovog filma za koji je i ugledni Hollywood Reporter predvidio da je izgledan kandidat za Oscara, dok je u Hrvatskoj Matanićev lobi, čini se, bio puno jači.

'Otac-sin' drama je odabir Kosova. 'Babai' je film o tvrdoglavom desetogodišnjaku koji ne preza ni pred čime kako bi se domogao Njemačke i tamo pronašao svoga distanciranog oca, sitnog krijumčara koji je u potrazi za boljim životom. Film debitanta Visara Morina prošao je Karlovy Vary kao i Munchen film festival i okrunio se nagradama kao i pozitivnim kritikama.

Albanski film 'Bota' imali smo prilike vidjeti na Pula film festivalu. Film prikazuje likove s različitim željama i snovima u albanskoj postkomunističkoj pustoši. Iz drijemeža ih budi izgradnja nove ceste. U jeku slavlja sve se priče isprepliću da bi se promijenilo sve i apsolutno ništa. Iris Elezi i Thomas Logoreci zaduženi su za scenarij i režiju filma koji iskreno progovara o albanskoj kulturi i mentalitetu.

Slovenija je izabrala film Sanje Prosenc 'Drevo'.' The Tree' je film koji se samo blago veže na običajne apsurde prošlosti i prvenstveno govori o zatočeništvu i obiteljskim odnosima iz perspektive tri lika, majke, starijeg i mlađeg sina. Ovaj film uz sasvim netipičnu priču ima i pomalo netipični soundtrack (slično kao i 'Bota') i izrazito spor tempo u gotovo pa klasičnoj festivalskoj maniri.

Mađarski film 'Son of Saul', ako je vjerovati online prognostičarima, drži poziciju favorita. Još jedan debitant Laszlo Nemes iskoristio je podlogu holokausta kako bi ispričao priču o Saulu, židovu u koncentracijskom logoru koji svaki dan zbrinjava tijela iz plinske komore sve dok ne naiđe na tijelo dječaka za kojeg tvrdi da mu je sin te mu odluči pružiti dostojan pogreb. Film je prošao svjetskim festivalima i sijao nemir i užas te svakako ostavio upečatljiv dojam. 

Dakako, niti jedna prognoza nije sigurna pa ni ona vremenska, no špekulanti su izdvojili 'Son of Saul' kao ''zicericu''. Ostali spomenuti filmovi imaju vrlo male i nikakve šanse. Mađarskom adutu za vrat puše brazilska komedija 'The second mother', lako probavljivo ostvarenje brazilske redateljice Anne Muylaert uprizoruje pristupačan koncept o čistačici u bogataškoj kući koja se mora prilagoditi novoj situacija nakon što joj se pojavi biološka kćer. Kao potencijalno iznenađenje iskače švedski 'A Pigeon Sat on a Branch Reflecting on Existence' koji je završni dio trilogije redatelja Roya Anderssona. Film prati dvojicu čudaka, trgovaca koji hodaju svijetom na granici fantazije i realnosti upleteni u niz apsurdnih događaja. Šanse ovog filma su u najbolju ruku nategnute jer je brojnim kritičarima dojadilo Anderssonovo već pomalo isprazno ''off the wall'' glumatanje.

Oskar akademija zvizdan Naša svakodnevna priča Enklava Babai Drevo Bota Son of Saul