Vatroslav Mimica, klasik hrvatskog filmskog modernizma i jedan od najznačajnijih hrvatskih redatelja, u petak 16. studenog na otvaranju 32. Međunarodnog filmskog festivala u Amiensu primio je nagradu za životno djelo Licorne d'honneur, koju mu je uručio gradonačelnik Amiensa Gilles Demailly.
Mimica je tijekom prihvaćanja nagrade održao govor:
Nekad davno, u mladosti, tražeći terene za snimanje naišao sam u Dalmatinskoj zagori - hrvatskoj pokrajini vrlo sličnoj francuskoj Provansi - na staru kamenu kuću s otvorenim ognjištem na kojemu više nije bilo vatre, jer je u selo bila uvedena elektrika. Ono što me se duboko dojmilo i što sam upamtio za cijeli život bilo je da je na crnom čađavom kaminu umjesto ognja stajao televizor.
Nekad su ljudi okupljeni oko otvorenog ognja grijali ne samo tijelo, nego i dušu lijepim i strašnim pričama. Plameni jezici, te čudesne slike u pokretu i igra sjene na zidu poticali su ljudsku maštu. Uz vatru su nastale najljepše legende čovječanstva koje čine temelje naše civilizacije. Danas se ljudi okupljaju oko televizora i filmskih ekrana, a naša je dužnost da odgovaramo izazovu te nove vatre, novog svjetla, naše potrebe za slikom u pokretu koju su u nama i za nas prije više od jednog stoljeća otkrili braća Lumiere, svjetlonoše.
Krize su oduvijek bile dio stvaralaštva, a tako je i u ovom našem poslu. Danas, na primjer, na televiziji umjesto čarolije živih i filmskih slika dominira rutina „govorećih glava". Ali mi ipak nemamo pravo sumnjati u nadmoć i pobjedu ljudske kreativnosti i znanja. Pogotovo ne ovdje, u neposrednoj blizini jedne veličanstvene katedrale podignute ljudskim rukama, usprkos svemu.
Nakon dodjele uslijedila je projekcija dvaju Mimičinih filmova: kratkometražnog animiranog Inspektor se vratio kući (1959) i dugometražnog Događaja (1969). Dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar.
U čast Mimici prikazuje se retrospektiva njegovih dugometražnih i kratkometražnih radova, a u paralelnom je programu organiziran i program klasika hrvatske kinematografije, o čemu je umjetnički ravnatelj festivala Fabien Gaffez rekao:
To je bilo nevjerojatno putovanje kroz 50 godina kinematografije koja se događala odmah pokraj nas, a koju nismo zamjećivali. Otrgli smo zaboravu remek-djela.
Program je ostvaren u suradnji s Francuskom kinotekom (Cinémathèque française), a u njemu će biti prikazana kanonska djela autora kao što su Krešo Golik, Branko Bauer, Zvonimir Berković, Veljko Bulajić, Nikola Tanhofer, Krsto Papić i drugi. Kao neizostavan dio povijesti hrvatske kinematografije posebnim će programom podijeljenim u pet dijelova biti predstavljeni i klasici Zagrebačke škole crtanog filma.
Promocija hrvatske kinematografije u Amiensu dio je Festivala hrvatske kulture u Francuskoj (Croatie, la voici!), a više informacija o programu saznajte ovdje.
