Nema mnogo filmova o životu u cirkusu. Ovaj je snimljen prema romanu Sare Gruen, sa manjim izmjenama. Prikazuje najprije ulazak, a potom izlazak iz jednog svijeta u potpuno drugačiji i nepoznat; odnos klasičnog života, u kojem je svatko svoj gospodar, bez pritiska i ograničenja autoriteta, te života cirkuskog umjetnika koji je od malena učio živjeti u svojevrsnom kavezu. Prikazuje načine na koje se prelazi iz jednog u drugi i povrh toga, ljubav prema upravo zatvorenom životu koja nadilazi konzervativnost i zahtjeva hrabrost kakvu je izvan situacije teško zamisliti. Nadalje, odvajanje od takvog životnog kaveza i odabir vanjskog svijeta, kao metamorfozu dvoje ljubavnika koja čini ovu priču upravo ljubavnom isto koliko i životnom.
U jednu je to ruku prvenstveno priča o životu cirkusanata unutar koje su smješteni izdvojeni likovi sa međusobno isprepletenim životima; iz druge je perspektive ljubavni kaos prema kojem sve vodi, a kontekst cirkusa tu je samo da bi naglasio veličinu erotske energije, a ujedno ju učinio neobičnijom od onih kakve smo na platnima navikli gledati.
Jacob (Robert Pattison) je slučajno veterinar, a ne primjerice ekonomist ili nešto čime se u cirkusku kolotečinu ne bi uklopio. Nakon što mu roditelji poginu u prometnoj nesreći pa izgubi sigurnost i dom, put ga nanese na vlak putujućeg cirkusa koji mu zauvijek promjeni život. U cirkusu upoznaje Marlenu (Reese Witherspoon) koju je život nanio na vlak baš kao i njega, samo mnogo ranije. Fizička ljepota i urođen umjetnički šarm omogućili su joj brak sa voditeljem cirkusa, arogantnim tiraninom Augustom (Chistopher Waltz) koji svoje tiranstvo manifestira na ljudima i životinjama, i samo je pitanje vremena kada će i Marlena doći na red. Ako primjeti da očijuka s Jacobom – onda i prije reda. Ljubavni trokut specifičan je jer August kao hipotenuza drži kontrolu nad svima pa njegova manipulacija osim izravnih ima i učinke koji su dublje skriveni, a više su nego otežavajući za postizanje ljubavnog pravca.
Cirkus je sam po sebi zanimljiv, a nomadski način života bi se u nekim ljudskijim i primjerenijim uvjetima avanturistima činio kao idealan način za svaki dan biti netko drugi i negdje drugdje, a opet – biti profesionalac u jednoj stvari. Kako je većina potencijalnih gledatelja eventualno pogledala nekoliko cirkuskih predstava, a druga većina možda ni to, drama prikazuje stanje „iza kamere“; što stvarno znači živjeti u cirkusu i je li to jednako atraktivno kao i gledanje predstave.
Radnja je smještena u 1930-e godine. Danas na ruku teškom životu idu neke druge stvari koje bi tada bile nezamislive (dok su stvari koje su nekoć bile loše, poput manipulacije novcem i radnom snagom, ostale slučaj), pa se unatoč raznim etičkim kodeksima za obranu časti pojedinih profesija postavlja pitanje kakvo je tek danas stvarno stanje u cirkusima. Sofisticiranost scene, estetika egzotičnih životinja kakvima se predstavljaju pred publikom u kontrastu sa bijedom koja je prisutna u stvarnosti, upletenost slučajnih događaja koji se nađu u određenom trenutku baš gdje trebaju, a neki bi ih nazvali sudbinom, elementi su koji priči daju draž, energiju i toplinu, te čine film spektaklom.
