ZagrebDox: 6 filmova, po 4 rečenice

Koji god program ZagrebDoxa probali okusiti, neće vam ostati gorak okus u ustima. Četiri dugometražna filma iz četiriju različitih programa (Regionalna konkurencija, Međunarodna konkurencija, Happy Dox i Kontroverzni Dox) i dva kratkometražna (iz programa Happy Dox i Kontroverzni Dox) zanimljiv su zalogaj za nepca na ovogodišnjem ZagrebDoxu.

Bujica ljubavi (Ágnes Sós) ili kako biti sretan i u osamdesetoj?

Malo selo u Transilvaniji, prekrasno u svim godišnjim dobima, dom je posebnih i divnih ljudi - vječno sretnih i vječno zaljubljenih izboranih lica. U svojim poodmaklim godinama, dok neprestano kuhaju u svojim loncima i pećnicama, bake s maramama (i bez njih) otvoreno pričaju o svojim intimnim iskustvima iz mladosti - ali i sadašnjosti! Pucajući od smijeha - i zdravlja - bake i djedovi se živahno prisjećaju kako je to nekad bilo, dok su svi spavali zajedno u sobi,  kreveta spojenih na dnu (nismo mi bili glasni kao što su danas glasni!). Iako noge stare, um je i dalje vitalan i mlad - i zaljubljen!

Prizor iz filma "Bujica ljubavi"

Ekspedicija na kraj svijeta (Daniel Dencik) ili činjenično stanje stvari

Određenim fjordovima sjevernog Grenlanda moguće je prići samo kad se led otopi, na nekoliko tjedana - i upravo je to učinila ekipa znanstvenika i umjetnika na jednom jedrenjaku. Na tom kraju svijeta, kako ga sami nazivaju, koji kao da viče Ne dolazite ovdje!, traže nove vrste, dokaze o ljudima iz kamenog doba, polarnog medvjeda i smisao života - i pronalaze gotovo sve! Česti trenuci Stendhala, ili, kako objašnjava jedan od članova "posade", trenuci kad vam um stane od zadivljenosti nečim viđenim, izmjenjuju se sa znanstvenim i filozofskim raspravama. Stručnjaci činjenica su složni: nismo vječni, Zemlja će se okretati i nakon nas, a jednog će dana netko drugi istraživati i pokušavati dokazati naše postojanje.

Prizor iz filma "Ekspedicija na kraj svijeta"

Slomo (Josh Izenberg) ili kako ne postati seronj...

Slomo je prije bio poznat kao dr. John Kitchin, živio je u vili, vozio je BMW, postao je seronj... pun love, ali nesretan. Jednom mu je starac od 93 godine rekao da za doživljavanje njegovih godina u  životu treba raditi ono što voliš. John je sad poznat kao Slomo, živi u garsonijeri i rola se po cijeli dan. Zapravo, Slomo se ne rola - on leti.

Prizor iz filma "Slomo"

Mala zemlja (Nikos Dayandas) ili kako doživjeti stotu?

Na prelijepom grčkom otoku Ikariji ljudi žive dobro i sretno i žive i do 100 godina, a nerijetko u osamdesetima rade kao da imaju šezdeset - i oduvijek je bilo tako. Što je to magično u njihovom otoku i ikarijanskom stilu života pokušali su saznati mladi ljudi (i glavni protagonist Theodoris) prebjegli iz grčkih urbanizacijskih središta pogođenih krizom. Tajnog recepta ni popisa koraka kojim ćete doći do sreće i dugovječnosti nema - Ikarijanci žive jednostavno, sretni već samo zadovoljenjem svojih osnovnih potreba, tolerantni, veseli, naučeni na dijeljenje i razmjenjivanje dobara i na pomaganje onome kome je pomoć potrebna, ukratko, naučeni na zajedništvo i skromnost. Theodoris rad s kompjuterima zamjenjuje sadnjom salate, ali da bi plesao ples ikarijanskog načina života treba još vježbati.

REČENICA VIŠE: Nakon filma je slijedilo kratko, vrlo zanimljivo i zabavno druženje s redateljem koji je odgovorio na svako pitanje, i pridodao koju informaciju, npr., 101-godišnja bakica iz filma danas ima 103 godine.

Prizor iz filma "Mala zemlja"

Biblioteka praha ( Ondi Timoner, Robert James) Ili rupe u rodoslovnom stablu

Psihijatrijska bolnica u Oregonu poznata je po snimanju filma Let iznad kukavičjeg gnijezda, ali, nažalost, ne samo zbog toga. Prije snimanja u jednoj je prostoriji pronađeno gotovo 4000 bakrenih urni s pepelom pacijenata po koje nitko nikada nije došao. Zbog svog su "ludila" (neki "parvog", a neki su samo bili drugačiji ili neshvaćeni) ostavljeni na policama, a obitelj ih je otpisala kao ravnopravne članove. Danas njih oko 3600 još uvijek čeka svoje da ih netko prizna kao svoje.

Prizor iz filma "Biblioteka praha"

Ukrajina nije bordel (Kitty Green) ili patrijarhalni feministički pokret

Toples aktivistkinje poznate pod nazivom Femen svojim su grudima ispisanim raznim porukama prosvjedovale protiv doživljavanja Ukrajinki isključivo kao prostitutki i seksualnog roblja - ali i protiv "vladavine" patrijarhata u svojoj domovini. I dok se preispituje jesu li obnažene grudi baš krivi način protesta ili baš onaj pravi, i dok se sam protest smatra šokantnim, ali efektnim, jačina njihove poruke počinje slabjeti upravo njihovom vlastitom pozadinom. Femenza svoje goloprsne izvedbe dobiva donacije uglavnom od muškaraca, a prava, doslovna pozadina njihova pokreta je - muškarac, Viktor. Koji ne razumije što je to paradoksalno u tome da feministički pokret protiv patrijarhata usmjerava pripadnik tog društvenog uređenja. 

Prizor iz filma "Ukrajina nije bordel"

zagrebdox katarina starčević međunarodni festival dokumentarnog filma