Duh četrdeset i pete: upozorenje koje treba shvatiti ozbiljno

Ken Loach rođen je 1936. u Nuneatonu, Velika Britanija. Pohađao je gimnaziju "King Edward VI" te studirao pravo u Oxfordu. Nakon kratkog bavljenja kazalištem 1963. godine zapošljava se na BBC-ju kao televizijski redatelj. Tada započinje njegova duga i plodonosna redateljska karijera; od "Kes" do filmova "Zemlja i sloboda " (Land and Freedom, 1995.) i recentnijih "Slatkih šesnaest" (Sweet Sixteen, 2002.) i "Vjetra koji povija ječam" (The Wind That Shakes the Barley, 2006.) koji je osvojio Zlatnu palmu na Cannesu 2006. godine. Filmove Kena Loacha karakterizira naturalistički stil pod utjecajem socijalnog realizma, a njegovi lijevi stavovi najviše se očituju kroz tematiziranje društvenih problema poput beskućništva u "Cathy, vrati se kući " (Cathy Come Home, 1966.) ili radničkih prava u filmovima "Riff-Raff" (1991.) i "The Navigators" (2001).

Po završetku rata 1945. vojno i centralistički organizirano britansko društvo trebalo je odlučiti kojim će smjerom krenuti dalje, i na koji način će organizirati ekonomiju. Laburisti su potaknuti pozitivnim iskustvom i uspjehom koji je postignut zadružnim sustavom ekonomije za vrijeme rata htjeli nastaviti na tome tragu. Torijevci su htjeli kapital prepustiti liberalnom tržištu. Na izborima u srpnju 1945. Winston Churchill je gromoglasno izviždan, a Laburisti su nakon sastavljanja vlade krenuli s nacionalizacijom diljem Britanije. Nacionalizirana je opskrba plinom, željeznica, vodovod i odvodnja, rudnici ugljena a sve je rezultiralo rastom radničkih prava uključujući sigurnost na radu, željeznica je razvijena nevjerojatnom brzinom jer više nije ovisila o škrtosti privatnih vlasnika kojima je zgrtanje bogatstva i profit bilo ispred razvoja i radničkih prava.

Duh četrdeset i pete: Trailer

Ken Loach odlučio je u filmu "Duh četrdeset i pete" skupiti preostale svjedoke vremena zajedništva koje je omogućilo razvoj modernog britanskog društva, barem onakvog kakvo je egzistiralo do pojave Margaret Thatcher, i današnjem društvu prikazati što je ustvari omogućilo njegovo rađanje. Bez zajedništva koje je na ruševinama 1945. izgradilo modernu britansku industriju, premijerka Thacher 1979. ne bi imala što uništiti. Film na neposredan način razotkriva klimave noge na kojima stoji društvo 21. stoljeća prokazujući Thacher kao osobu koja je ukinula investicije u dijelu gospodarstva koje je bilo u društvenom vlasništvu čime je industriju učinila nekonkurentnom na globalnoj razini. Rezultat je bio privatizacija ključnih dijelova ekonomije, pad plaća, pad radničkih prava, pad društvenog razvoja. Počevši s British Telecom 1984. godine, Thacher je provela prve poteze ka privatizaciji vodnih resursa, u privatno vlasništvo prepustila preostale državne udjele u British Aerospace, privatizirala British Gas (plin), fragmentirala i rasprodala veće autobusne kompanije, privatizirala Rolls Royce i British Airways,  proizvodnju željeza, a do 1989. do kraja provela privatizaciju vodnih resursa. Sve što je društvo zajedništva izgradilo, jedan pogrešan odabir je poništio. Pogledati ovaj film, znači shvatiti što se dogodilo hrvatskome društvu i gospodarstvu od 1990. na ovamo. Loach je stvorio priču koja na jedan neobičan način slama srce i budi strah od neoliberalne budućnosti koju ustvari već živimo.

U jeku rasprave o uvođenju "outsourcinga" u bolnice, odnosno o privatizaciji (ili kako su to neoliberalni kvazi socijaldemokrati predstavili kao reformu) bolničkih usluga čišćenja, održavanja, prehrane i pranja ovaj film dolazi kao šamar osvještenja jer upravo na primjeru toga razotkriva, što rade, i što će se dogoditi ukoliko taj dio zdravstvenog sektora stvarno prijeđe u privatne ruke.

"Duh četrdeset i pete" snimljen je u posljednji trenutak da to vrijeme spasi od zaborava, ali i da nas upozori na to u što se polako ali još uvijek sigurno pretvaramo.

'Duh četrdeset i pete' u hrvatska kina stiže 15. svibnja (Dokukino Grič, Zagreb), 18.5. je u Pakracu, a od 19.5. u Art kinu Croatia u Rijeci. Od 22.5. film će moći pogledati splitska publika u Zlatnim vratima, od 25. svibnja je u zagrebačkom kinu Europa, a od 29.5. na programu je kutinskog Pučkog otvorenog učilišta. Tijekom lipnja film će biti prikazan u još deset kino dvorana u Hrvatskoj.

dokumentarni Mladen Šagovac dokukino restart restart label duh 45 duh četrdeset i pete